Slobodan Šumenjak Feks – Narodni heroj iz Celja

( Slovenija )

Slobodan Šumenjak Feks rođen je 11. jula 1923. godine u Šmarju pri Jelšah, kod Celja. Roditelji su mu bili dr Slavko, sudija, i Ana, rođena Lacko. Posle završene osnovne škole, Slobodan se preselio u Mursku Sobotu, gde je pohađao tamošnju gimnaziju. Od 1939. godine bio je član Saveza komunističke omladine Jugoslavije.

Slobodan Šumenjak Feks
Slobodan Šumenjak Feks

Odmah posle okupacije slovenačkog Prekomurja od strane Mađara, aprila 1941, Slobodan se povezao s prekomurskim aktivistima Osvobodilne fronte i uključio se u njihove akcije. Već 29. juna 1941. godine, izveo je svoju prvu sabotažu u Murskoj Soboti. Masovno hapšenje, koje je počelo 25. septembra 1941. godine, izbegao je sklonivši se u Podturen, a zatim je otišao u Međimurje. U Zagrebu je dobio lažna dokumenta, i 23. decembra 1941. godine se, preko Novog Mesta, prebacio u Ljubljanu. Drug iz sobotske gimnazije, Edo Brajnik, uključio ga je u redove Varnostno-obaveščevalne službe i Feks je počeo da učestvuje u oružanim akcijama u samoj Ljubljani, od kojih su neke bile ubistvo špijuna krivog za hapšenje trideset aktivista na Ljubljanskom univerzitetu, ubistvo ustaškog agenta i u drugim akcijama VOS-a.

Italijani su ga u masovnim hapšenjima, 28. juna 1942. godine, uhapsili i odveli u logor Gonars. Svoj rad nije ni tamo prekidao. Uključio se u organizaciju OF i učestvovao u pripremama za beg. S grupom drugova, među kojima je bio i Boris Krajger, uspeo je da pobegne i pri povratku u Sloveniju priključio se partizanima u Brdima. Poslan je u Trst, gde je preuzeo odgovornost za Službu sigurnosti. Učestvovao je u mnogim uspešnim akcijama. Godine 1943. primljen je u Komunističku partiju Slovenije.

Rukovodstvo VOS-a ga je, u proleće 1944. godine, poslalo u Prekomurje, da tamo organizuje jedinice obaveštajne službe. Posle prebacivanja preko Mure, uzeo je novo ilegalno ime – Miran. Mada je imao specijalne zadatke, aktivno se angažovao i u delatnosti OF-a i svojim radom mnogo doprineo razvoju narodnooslobodilačkog pokreta u tom delu Slovenije. Početkom oktobra 1944. godine, Slobodan Šumenjak Feks otišao je u Budimpeštu, odakle je Vrhovnom štabu NOV i POJ slao skice važnih objekata Budimpešte, obaveštavao o pripremama Hortijeve kapitulacije i ostalo.

Posle povratka iz Budimpešte, nameravao je da s drugovima iskoristi slom fašističke Mađarske i da u ime OF-a preuzmu vlast u Murskoj Soboti. Te planove je osujetila izdaja, a presudno je bilo i to što partizani nisu odredili rok za pregovore i predaju neprijateljskog garnizona u Murskoj Soboti.

Mađarska policija je otkrila njegovu borbenu grupu, ali je Miranu i nekim njegovim drugovima uspelo da pobegnu iz grada. U Vaneči, seocetu severno od Murske Sobote, sklonili su se u vinogradsku kućicu da se odmore. Vinogradar, fašista, prijavio ih je beležniku u Puconcima, a ovaj je telefonom obavestio Mursku Sobotu. 20. oktobra 1944. godine, Mađari su opkolili kućicu u kojoj su se oni nalazili. Borba je trajala oko pola sata. Tada su Mađari počeli da ih zasipaju bombama. Slobodan Šumenjak Feks se s drugovima borio do poslednjeg metka. Pokušao je da se probije kroz obruč, ali mu je mađarski vojnik zario bajonetu u leđa. Vojnici su ga mučili ranjenog da bi iznudili priznanje, ali Slobodan Šumenjak Feks nije rekao ni svoje ime. Šutio je dok nije izdahnuo istog dana.

Sahranjen je u Vaneči, a posle oslobođenja njegovi posmrtni ostaci su preneseni na groblje u Mursku Sobotu.

Ukazom predsednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 27. novembra 1953. godine, Slobodan Šumenjak Feks proglašen je za narodnog heroja.