-Kako je nastala pjesma “Jugoslavijo (Od Vardara pa do Triglava)”, nezvanična himna SFRJ-

 

Pjesma “Jugoslavijo (Od Vardara pa do Triglava)” je osamdesetih godina bila toliko popularna da se smatra nezvaničnom himnom bivše države. Ona se i danas rado sluša u svim bivšim republikama.

Tekst o ovoj pjesmi napisao je S. Veselinović 1980. godine za časopis RTV revija, a u online formatu objavio ga je Yugopapir.

Kad jednu pjesmu prihvati narod, kad počne da je pjevuši, zvižduće, pjeva, kad je prisvoji, pjesma postaje narodna i to je sigurno najveći kompliment njenom autoru ili autorima.

Danilo Živković i Milutin Popović Zahar su kompozitor i pisac stihova za pjesmu “Jugoslavijo”, koju gotovo svakodnevno slušamo na radiju i televiziji. Po prodavnicama ploča prava jagma za pločama s ovom pjesmom, produkcije ne stižu da odštampaju toliko primjeraka koliko se traži.

S “Jugoslavijom” se dogodio jedan presedan – našla se na repertoaru mnogih naših horova, što ne pamtimo da se dogodilo s jednom novokomponovanom pjesmom. Ona je na repertoaru mnogih naših interpretatora i narodne i zabavne muzike, pročuila se i van granica naše zemlje, svuda gdje ima naših sunarodnjaka na privremenom radu.

Ti ljudi, daleko od domovine, prihvatili su “Jugoslaviju” kao himnu, i baš kao kad slušaju “Hej Sloveni”, kad čuju tekst “Od Vardara pa do Triglava, od Đerdapa pa do Jadrana…”, ustaju i uz pjevače prihvate pjesmu. To pričaju svi pjevači i muzičari koji su širom svijeta priređivali koncerte za naše radnike.

Nešto izuzetno dogodilo se u vezi s ovom pjesmom na svjetskom skupu omladine na Kubi. Čast da otvori festival pripala je našoj zemlji. Tačno u podne, tog sunčanog dana, na prepunom stadionu u Havani, beogradski hor “Kolegijum muzikum” kao uvodnu numeru započeo je pjesmu “Jugoslavijo”.

Ritam pjesme, tako prijemčiv za uho, prihvatio je cijeli stadion i pljeskao u ritmu. A s pretposljednjim stihom “Maršal Tito nek te vodi…”, salve aplauza i uzvici “Bis, bis!” učinili su svoje – “Kolegijum muzikum” ponovio je cijelu pjesmu.

Nešto kasnije, istog dana, kroz Havanu je krenula svečana povorka. U jugoslavenskoj delegaciji omladinci su opet zapjevali pjesmu “Jugoslavijo”. I protokol se spontano srušio: našim omladincima pridružili su se vršnjaci svih narodnosti, boja i rasa i prihvatili pjesmu. Melodiju su već znali, a refren “Jugoslavijo, Jugoslavijo” razgovijetno su izgovarali.

Tu impresivnu scenu pamtit će svi Jugoslaveni koji su bili na Kubi.

Himna kao inspiracija

Zanimljiva je priča o pjesmi “Jugoslavijo”, koja je nastala prije četiri decenije.

Pisac teksta je beogradski pravnik i kompozitor Milutin Popović Zahar.

“Prije nekoliko godina”, kaže Popović, “NIN je raspirao konkurs za tekst nove himne. Za svakog ko je bio vičan stihovima to je bio veliki izazov da se oproba. Ne znam kako, ali stihovi su počeli sami da se nižu, četiri strofe bile su gotove za manje od pola sata. Ipak, nisam se usudio da pjesmu pošaljem na konkurs. Smatrao sam da je odgovornost isuviše velika, da ima darovitijih, pametnijih, stručnijih, pozvanijih ljudi od mene. Na kraju krajeva, ja sam prevashodno muzičar – kompozitor, pa tek onda stvaralac tekstova. Nekako u isto vrijeme Danilo Živković mi je ponudio da za jednu melodiju napišem tekst.”

Priču o pjesmi nastavlja Danilo Živković, autor melodije:

“Melodija u sedamosminskom ritmu u osnovi ima makedonski prizvuk, a nastala je u dogovoru s Acom Sarijevskim, s kojim sam se prije nekoliko godina dogovarao da mu napravim jednu pjesmu, čiji je radni naslov bio “Makedonijo”. Kada sam Zaharu predložio da napravi tekst, nekako smo u razgovoru nas dvojica i moja supruga Vera Ivković došli do njegovog teksta čiji je naslov bio “Jugoslavija” i koji se metrikom uklapao u moju melodiju. Spojili smo melodiju i tekst – i pjesma je bila gotova.”

Pjesma je nešto kasnije ponuđena Jugotonu i snimljena na ploči. I tada se dogodilo nešto prilično neočekivano.

Republička komisija za kulturu SR Hrvatske je ovu ploču 1974. oporezovala!

U obrazloženju, kako su autori obaviješteni, stajalo je da je to primjer kako se u jednoj pjesmi izrazito potenciraju zastarjeli elementi naše prošlosti: umjesto da se pod dojmom Jugoslavije pomene radnik za mašinom – tekstopisac pominje ratara i pastira!

Ploča je odštampana i dugo je stajala u rafovima radiostanica s naznakom “Ne emitovati”. I tako godinama, osim na Radio Šapcu, koji ju je redovno emitovao u “Pozdravima i željama slušalaca”.

Dugo su autori Danilo Živković i Milutin Popović Zahar pokušavali rehabilitovati pjesmu, jer su bili uvjereni da je dovoljno kvalitetna i daleko od svakog šunda. To im je pošlo za rukom tek prošle godine, kada je pjesma već uveliko, kako se to kaže, ušla u narod, kada su je na repertoar stavili naši horovi, pa čak i Reprezentativni orkestar Doma garde.

Tako je i Danilo Živković s vokalnom grupom djevojaka iz KUD “Gradimir” snimio novu verziju “Jugoslavije” na ploči i ploča je ovog puta prošla bez one etikete o porezu na promet.

Prije nekoliko mjeseci ansambl “Đerdan”, koji na svom repertoaru također ima pjesmu “Jugoslavija”, snimio je na svom najnovijem albumu, u ritmu marša i na novu melodiju koju je specijalno za ovaj ansambl napisao i aranžirao Milutin Popović Zahar, a na sugestiju nekih vojnih muzičara, kako bi pjesma imala još svečaniji karakter.

Tako se danas pjevaju dvije melodije na isti tekst. Obje je narod prihvatio.