Spomenik pobjedi revolucije naroda Slavonije – Kamenska (Hrvatska)

Spomenik pobjedi revolucije naroda Slavonije (poznat i pod imenom Spomenik narodu heroju Slavonije) bio je monumentalan spomenik na brdu Blažuj kod sela Kamenska na padinama Papuka, rad vajara Vojina Bakića. Svečano je otvoren 1968. godine. To je bila najveća apstraktna skulptura na svijetu.Godine 1992. srusen je tokomrata u Hrvatskoj.

Spomenik revolucije naroda Slavonije
Spomenik revolucije naroda Slavonije

Ustanička aktivnost u Slavoniji počela je uskoro nakon dolaska njemačkih okupacionih snaga i uspostave Nezavisne Države Hrvatske. Ustaše su po dolasku na vlast počele sa progonom komunista i masakriranjem srpskog stanovništva, što je mnoge prisililo da pobjegnu od domova i sklone se u brda. Pripreme za početak oružanog ustanka izvršili su Rade Končar, Pavle Gregorić i Karlo Mrazović. Najjača partizanska aktivnost bila je na području planina Papuk, Psunj, Dilj i Krndija. U martu i aprilu 1943. godine, njemačke i ustaško-domobranske snage pokrenule su tzv. Psunjsko-papučku operaciju s ciljem da se unište partizani koji su djestvovali na tom području. Kraj ofanzive obeležila je bitka kod Šušnjara u kojoj su partizani pobijedili i zarobili Slavonski domobranski zdrug od oko 650 vojnika. Slavonija je oslobođena tokom aprila 1945., nakon proboja Srijemskog fronta.

Krajem 1957. godine bio je raspisan konkurs za ostvarenje spomenika na brdu Blažuj kod sela Kamenska na Papuku. Prvu nagradu za spomenik osvojio je vajar Vojin Bakić, koji je nakon toga krenuo sa ostvarivanjem skulpture u saradnji sa pejzažnom arhitekticom Ivanom Sajsl i njezinim suprugom, akademikom i profesorom Josipom Sajslom. Spomenik je konačno dovršen 1968. godine, nakon deset godina planiranja i rada.

Spomenik je bio izrađen od nerđajućeg čelika i bio visok 30 metara.O monumentalnosti spomenika svjedoči i to da su za njegovu izradu bili angažovani eksperti vojne fabrike „Krušik“ iz Valjeva, koji su otpornost i čvrstinu čelika ispitivali u posebnim tunelima u kojima se ispituju krila za avionsku industriju. Tako je spomenik mogao odolijevati svim vremenskim nepogodama bez opasnosti od rušenja.

Spomenik je podignut u čast 25. godišnjice osnutka Šestog slavonskog korpusa, a svečano ga je otkrio predsjednik SFRJ, Josip Broz Tito, 9. novembra 1968. godine u prisustvu mnoštva građana iz cijele zemlje, a posebno boraca ovog korpusa, mnogih prijatelja i umjetnika.

Sam spomenik predstavljao je stilizovana krila u razlistanoj formi, koja pružaju otpor svim vjetrovima i zaboravu na antifašističku borbu. Sjaj nerđajućeg čelika simbolizirao je pobjedu i polet života, odnosno trijumf nad smrću i porazom. Bakić je efektom prelijevanja volumena postigao istovremeno upijanje i odbijanje svijetla, što je čeličnom spomeniku davalo živost i pružalo dojam nezaustavljive snage