Muzej broji više od 3.000 eksponata iz različitih oblasti života i rada, od kojih je dio prikazan tu, dok se ostatak, zbog manjka prostora, nalazi u drugom depou koji za sada nije  vidljiv.

Iza limenih vrata jedne garaže u novosadskom naselju Liman, smještena je ostavština, artefakti jedne epohe kada je Jugoslavija postojala kao država.

Svaki jugonostalgičar, ali i oni koji su rođeni u sada već bivšoj državi u tom prostoru pronaći će nešto što će im osvježiti sjećanje i podsjetiti ih na jedno vrijeme.

“Ovo je prostor Udruženja “Istorijski muzej Jugoslavije“. Udruženje je osnovano prije dvije godine i mi baštinimo predmete koji su proizvedeni i bili u upotrebi u vrijeme postojanja Kraljevine Jugoslavije i socijalističke Jugoslavije. Sada muzej broji više od 3.000 eksponata iz različitih oblasti života i rada, od kojih je dio prikazan ovdje, dok se ostatak, zbog manjka prostora, nalazi u drugom depou koji za sada nije vidljiv. Ipak, trudimo se da obezbjedimo jedan veći prostor, gdje će svi eksponati biti jedni do drugih i gdje će izložba dobiti jednu novu dimenziju”, rekao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Zoran Janković, osnivač udruženja i kustos ovog neobičnog muzeja.

– Predmeti sa Titovog “Galeba”-

U aktivnom dijelu muzeja, koji je dostupan posjetiocima, nalazi se oko 1.000 eksponata.

“Trudio sam se da sakupim predmete iz više oblasti života i rada u Jugoslaviji, u raznim periodima njenog postojanja. Ovdje možemo da pronađemo predmete vezane za industrijsku ambalažu, željeznicu, poštu, izdavaštvo, automobilizam, bankarstvo i ostalo”, navodi Janković.

Od djetinjstva je Zoran imao sklonost ka sakupljanju različitih predmeta. Najprije, to su bile dječje igračke, nešto kasnije vina i arhivska građa, da bi kasnije sve to preraslo u pravi muzej u jednoj od limanskih garaža,koji posjetioci često mogu razgledati tokom Noči muzeja.

Za sakupljanje predmeta iz perioda Jugoslavije odlučio se, kako priznaje, iz nostalgije, ali navodi da već duže vrijeme izučava fenomen ambalaže, koji je jedan od fenomena ljudske civilacije. Kako pojašnjava, kroz ambalažu može da se sazna o društvu u kom je nastala, njenom autoru pa čak i društvenim odnosima.

Janković navodi da do eksponata dolazi na različite načine, od podruma i tavana do interneta, a dobar dio je i naslijedio iz porodice. Na konstataciju da je malo atipično da se ovako vrijedna i bogata postavka nalazi u garaži, Zoran odgovara da se nada da će u bližoj budućnosti obezbijediti jedan prostor gdje će svi eksponati moći da budu izloženi jedni do drugih, gdje će moći da se prati priča od početka stvaranja Jugoslavije do njenog kraja.

“Cilj postavke jeste da prikaže prosečnom posjetiocu način života običnih ljudi u kraljevini i socijalističkoj Jugoslaviji kroz eksponate koji vidite ovdje. To su eksponati koji su nekada bili prisutni u gotovo svakom domaćinstvu. Međutim, protokom vremena, oni su se polako povlačili. Neki su uništeni, dok su drugi nestali ili su sada rijetkost. Upravo je ovo mjesto gde smo mi njih prikazali i budimo neke lijepe emocije i sjećanja. To su veoma zanimljive reakcije i često bude emotivno, pogotovo za Noć muzeja kada se ovdje skupi više stotina ljudi”, pojašnjava Zoran Janković.

Među biserima ove izložbe nalaze se i predmeti sa Titovog broda “Galeb” i primjerci pune ambalaže iz socijalističkog perioda. Tu su i elanove skije, prva poslijeratna serija, ali i reklama za čuveni skijaški bend na kojoj su mladi Bojan Križaj i svjetski šampion Ingemar Stenmark koji je sa elanovim skijama pokorio mnoge ski staze.

– Od grba do oldtajmera-

Kao prateća izložba, tu je i postavka oldtajmera, izuzetno očuvanih četvorotočkaša iz preioda SFRJ, među kojima je i Zoranov “fićo” koji je održavan tako da izgleda kao da je upravo izašao iz fabrike automobila i sa kojim je prokrstario mnoge zemlje na kojima učestvuje na izložbama starovremenskih vozila.

Gdje god da vam se pogled zadrži, naći ćete nešto što će vam privući pažnju, pogotovo ako vas sjećanje služi na vremena SFRJ ili onih ranijih Jugoslavija. Naravno, bez Titove slike ova postavka nije mogla, a velika uramljena slika maršala Jugoslavije spasena je sa đubrišta.

U kolekciji koja čuva uspomenu na jednu veliku zemlju nalaze se i dva grba Jugoslavije, onaj prvi sa pet buktinja koji je usvojen u Jajcu na II zasedanju AVNOJ-a 29. novembra 1943. godine, a koji je simbolizovao bratstvo i jedinstvo pet naroda, ali i onaj potonji sa šest buktinja koju je dobila Bosna i Hercegovina, i koji je bio aktuelan do tragičnog raspada Jugoslavije.

“Ovo nije muzej ideologije već lijepih uspomena, sjećanja i priča. Muzej u kome svako nađe nešto interesantno za sebe bez obzira kojoj generaciji pripada”, zaključuje Zoran Janković.