Rođen Relja Bašić -14.02.1930.-YU KALENDAR
Na današnji dan
14.02.1930. godine
Rođen Relja Bašić jugoslavenski pozorišni i filmski glumac (rođeno ime Relja Prišlin) (Zagreb, 14. februara 1930. – Zagreb, 7. aprila 2017.)
Relja Bašić je rođen u Zagrebu 14. februara 1930 godine. Njegova majka Elly Bašić je bila poznata muzička pedagoginja i pijanistica, a otac Ivo Prišlin skladatelj. Bašić je židovskog podrijetla sa majčine strane.
Oca su mu ubili četnici popa Đujića 1941. godine. Prezime je dobio po svome očuhu dirigentu Mladenu Bašiću nakon što mu se majka preudala.Relja Bašić je u Zagrebu pohađao Evangeličku školu u kojoj je bilo jako mnogo židovske djece.
Njegova majka ga je ispisala iz četvrtog razreda zato što se škola počela orijentirati ka nacionalsocijalizmu kada je Adolf Hitler anektirao Austriju Njega i majku je od progona ustaškog režima štitila činjenica da mu je majka bila u braku sa Mladenom Bašićem koji je 1942. i formalno posinio Relju.
Nakon Drugog svjetskog rata Relja Bašić je diplomirao glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu u klasi doktora Branka Gavelle. Na filmu je debitirao već za vrijeme studija u antologijskom Koncertu (1954) Branka Belana, jednom od najvažnijih i najboljih ostvarenja jugoslavenskog filma.
Time samo najavljuje još istaknutije uloge u filmovima koji su promijenili tijek hrvatske i jugoslavenske kinematografije, poput Ronda Zvonimira Berkovića za kojeg osvaja i Zlatnu Arenu u Puli 1966. godine. Njegova interpretacija muškarca čiji je brak utonuo u krizu obilježila je film koji je najavio potpuno nova razmišljanja u filmskome mediju, i van naših prostora. God. 1970. Relja je ulogom gosp. Fulira u Tko pjeva zlo ne misli Kreše Golika, postao ikonom urbanog hrvatskog folklora.
Nakon karijere u Hrvatskom narodnom kazalištu (1956–1968), odlučio je prijeći u slobodne umjetnike. God. 1974. osnovao je Teatar u gostima, kojeg je vodio više od 30 godina. Odigrao je više od 4700 predstava u Hrvatskoj i inozemstvu. Samo u Dubrovniku, na Dubrovačkim ljetnim igrama, odigrao je više od 100 predstava.
Njegova filmska karijera izbrojala je čak 56 domaća i 71 strani naslov, uključujući suradnje s nekim od najvećih imena europskog i svjetskog filma, kao što su Volker Schlöndorff, Peter Ustinov, Abel Gance, Robert Hossein, Lamont Johnson, James Cellan Jones, Alexandre Astruce, Mauro Bolognini, Wojtech Jasny.
Uloge u jugoslavenskim produkcijama, bile su odreda u ostvarenjima koja su obilježila filmsko stvaralaštvo na ovim prostorima: Opsada (Branko Marjanović, 1956), Čovik od svita (Obrad Gluščević, 1965), Imam dvije mame i dva tate (Krešo Golik, 1968), Pozdravi Mariju (Matjaž Klopčič, 1969), Nedjelja (Lordan Zafranović, 1969), Put u Raj (Mario Fanelli, 1970), Kužiš stari moj (Vanča Kljaković, 1973), Izbavitelj (Krsto Papić, 1976), Usporeno kretanje (Vanča Kljaković, 1979), Kiklop (Antun Vrdoljak, 1982), Ljubavna pisma s predumišljajem (Zvonimir Berković, 1985).
Relja Bašić je dobitnik niza najviših priznanja: nagrade Vladimir Nazor za životno djelo, nagrade Dubravko Dujšin, Sterijine nagrade, Povelje grada Zagreba, pulske Zlatne arene, Zlatne nagrade Motovun film festivala, i mnogih drugih.
