Smilja Pokrajac – Narodni heroj iz Gospica (Hrvatska)

 

Smilja Pokrajac

Smilja Pokrajac rođena je 8. februara 1920. u selu Medak,
opština Gospić, Hrvatska. Kao dijete rasla je u zemljoradničkoj porodici punoj sitne ženske djece, u rodnom selu, gdje je pohađala osnovnu školu. Četiri razreda gimnazije i učiteljsku školu završila je u Gospiću i Banjoj Luci. Kao odličan đak u učiteljskoj školi uključila se u rad naprednog omladinskog kružoka, koji je djelovao
pod rukovodstvom Partije, i postala jedanod najaktivnijih njegovih članova.

Za člana KPJ primljena je 1939. godine.Mjesto učiteljice dobila je 1940. u selu Prljevu kod Zrmanje, a ubrzo zatim se i udala. Kao komunista u selu djeluje ne samo kao prosvjetni već kao i politički radnik. Najteže joj je bilo gledati kako pop lekcijama iz vjeronauke nagriza maštu njert’h đaka.

Poslije okupacije zemlje ustaše je hapse,ali uspijeva da se izvuče iz zatvora, dok su joj muža ustaše ubile. Nakon toga baca se svim žarom, zajedno s drugim komunistima, na organizovanje i pokretanje oružanog ustanka; a kad je ustanak počeo, na mobilizaciju
snaga za NOB na području Zrmanje. Neumorno obilazi sela i zaseoke, okuplja narod, naročito žene i omladinu, raskrinkava politiku talijanskih okupatora kao navodnih zaštitnika srpskog naroda i suzbija četnički uticaj.

Krajem 1941. izabrana je za člana Kotarskog komiteta KPH za kotar Gračac, a ubrzo zatim i za predsjednicu Kotarskog odbora AFŽ za Gračac.Intenzivno radi na okupljanju i aktiviranju omladine i na stvaranju i izgradnji NOO-a na području čitavog gračačkog kotara. Na I okružnoj konferenciji antifašistkinja Like, septembra 1942.Smilja Pokrajac izabrana je za člana Okružnog odbora AFŽ-e za Liku. Kao delegat ličkih žena učestvovala je u pripremama i radu I zemaljske konferencije AFŽ-e Jugoslavije, održane početkom decembra iste
godine u Bosanskom Petrovcu. Lična hrabrost, odlučnost, otvorenost i ljubav
prema ljudima, s visokim smislom za drugarstvo, stvorili su joj autoritet,
posebno kod žena.

Kad su početkom 1943. nastupili teški dani za narod Like, u toku IV neprijateljske ofanzive, Smilja Pokrajac neumorno radi na organizaciji sklanjanja i zaštite naroda u zbjegovima i pružanju pomoći vojnim jedinicama na frontu. A kad je ova neprijateljska ofanziva slomljena, radila je s puno žara da se narod na području Gračaca čvrsto organizuje za dalju borbu. U to vrijeme bila je uvrštena među 10 ličkih kandidata za članove ZAVNOH-a.
Međutim, plodan rad ovog neustrašivog revolucionara prekinuli su četnici mučkim napadom na sjedište Kotarskog komiteta KPH za kotar Gračac u Bruvnu. Smilja Pokrajac je iznenađena u jednoj kući na spavanju, čim je čula puške zgrabila je oružje, iskočila kroz prozor u dvorište i prihvatila borbu. I kad je vidjela da se ne može izvući, baca bombu među četnike, a posljednji metak iz pištolja ispaljuje 18. marta 1943. sebi u glavu, da im ne padne živa u ruke.

Za narodnog heroja Smilja Pokrajac proglašena je 20. decembra 1951. godine.