SMRT ANTIFAŠIZMU? / Od najvećeg pokreta otpora zlu u Europi do nacionalne sramote: Pogledajte poražavajuću sliku s juga Hrvatske
Spomenik hrabrosti i antifašizmu
Trideset godina kasnije, 1972., u Gradcu je podignut spomenik posvećen hrabrosti i antifašizmu ljudi toga kraja. Autor spomenika, svjetski poznati umjetnik Antun Augustiničić, na desetmetarski je postament postavio kip partizana u jurišu. Reljef u podnožju postamenta izradio je kipar Luka Musulin rođen nekoliko kilometara dalje od platoa na kojem je spomenik izložen.
A onda je dvadeset godina nakon podizanja, odnosno pedeset nakon događaja zbog kojih je podignut, spomenik uništen. U siječnju 1992. pripadnici HV-a, točnije Treće imotske bojne, došli su u Gradac, te čeličnom sajlom prikvačenom za kamion opasali spomenik i vukli ga dok ga nisu srušili. Kao i u svim sličnim situacijama širom Hrvatske ni u ovoj se nije radilo samo o vandalskom činu.
Više od tri tisuće uništenih i oštećenih spomenika posvećenih antifašističkim borcima i žrtvama fašizma predstavljalo je, na nedvosmislen i vrlo konkretan način izraženu, ideološku poruku novih hrvatskih vlasti. Već početkom 1990-ih svima je moralo biti jasno da stavljanje antifašizma u hrvatski ustav i proglašavanje datuma osnivanja prvog partizanskog odreda državnim praznikom predstavlja tek zavaravanje domaće, i pogotovo međunarodne javnosti. U međuvremenu je, na svim razinama prisutan i sa svih razina podržavan, povijesni revizionizam urodio plodom.
‘Svijetli slobode plamen’
Iako je većina spomenutih spomenika uništena i oštećena u prvih deset godina postojanja neovisne Hrvatske, u sljedećih dvadeset sramota je ostala. Neki su popravci, poput onih na Bakićevim remek-djelima na Petrovoj gori i u Kamenskoj, zahtijevali ogromna financijska sredstva, ali je bilo i spomenika čija je sanacija ovisila tek o dobroj (političkoj) volji. Među onima koji nas svakodnevno podsjećaju na sramotan način suočavanja ili bolje rečeno obračunavanja Hrvata s vlastitom prošlošću svoje neslavno mjesto zauzima i spomenik u Gradcu.
U nepromijenjenom vandaliziranom stanju Augustinčićev partizan i dalje leži kao istovremeni podsjetnik na prošlost koju moramo slaviti i onu koje se moramo sramiti. A od države koja obračun s antifašizmom tretira kao čin domoljublja teško da treba očekivati ikakvu pomoć u obnavljanju ovog i svih ostalih spomenika koji se nalaze u sličnom stanju. Zato me i oduševila ideja načelnika općine Gradac da pokrene tzv. crowdfunding kampanju odnosno javno prikupljanje potrebnih sredstava. I naravno, koristim priliku da pozovem sve koji žele dati svoj obol borbi protiv povijesnog revizionizma da joj se pridruže.
Jer, kako je uklesano na postamentu spomenika:
svijetli slobode plamen
vječan ko more i kamen!“
Autor:
