Narodni heroj – MILAN KUPREŠANIN iz Gospica (Hrvatska)
MILAN KUPREŠANIN rođen je 7. oktobra 1911. u selu Medak, opština Gospić, Hrvatska. Potiče iz zemljoradničke porodice. Osnovnu školu završio je u selu gdje je rođen, a gimnaziju u Gospiću. Školu rezervnih vojnih starešina završio je u Nišu. Do aprilskog rata službovao je u Čazmi i Virovitici kao državni činovnik financijske struke. Poslije kapitulacije Jugoslavenske vojske i hapšenja u Virovitici vratio se pred ustanak u svoj rodni kraj.
Poziv KPJ za oružanu borbu prihvatio je s oduševljenjem i odmah se uključio u aktivan rad na pripremama za oružani ustanak na području gospićkog sreza. Početkom augusta 1941. rukovodi napadom ustaničkihsnaga na ustaško-žandarmerijsku posadu u selu Medak, već tada se ističe kao hrabar borac i umješan komandant.
Nakon toga,po zadatku OK KPH za Liku, najviše se angažuje u radu na stvaranju čvrstih vojnih jedinica od ustaničkih snaga.
I kada je na vojno političkom savjetovanju u Metku 15. 8. 1941. donešena odluka da se od boraca s područja gospićkog kotara formira gerilski bataljon »Velebit« Kupresanin MILAN KUPREŠANIN je izabran za njegovog komandanta.
Kao predstavnikgospićkog kotara učestvovao je na savjetovanju vojnih delegata gerilskihodreda s područja Like i Bosanske krajine, 31. augusta 1941. u Drvaru i nasastanku vojno-političkih delegata ličkih partizanskih odreda, održanom 21.septembra 1941. godine na Kamenskom na Plješivici, kojom prilikom su donešene značajne odluke za dalji razvoj oružane borbe u Lici i Bosanskoj krajini i formirana jedinstvena vojna komanda za Liku i izabran štab.
Kada je u oktobru 1941. na području gospićkog kotara gerilski bataljon »Velebit« preimenovan i preformiran u 1. lički NOP odred »Velebit« sa četiri bataljona jačine 2.000 boraca, MILAN KUPREŠANIN je ostao njegov komandant.
U to vrijeme primljen je i za člana KPJ. Pod njegovom komandom odred adekvatnim vojnim, organizacionim i političkim mjerama sve više izrasta u snažnu borbenu jedinicu i krajem 1941. i početkom 1942. uspješno sprečavao ispade Talijana, ustaša i četnika na oslobođenu teritoriju i rušio ličku željezničku prugu na dijelu između Gospića i Gračaca.
U decembru 1941. upućen je na partijski kurs pri OK KPH za Liku, koji se održavao u Trnavcu, i kad su krajem decembra te godine talijanske snage prodrle od Vrhovina ka Korenici (Titova Korenica), dočekao ih je s grupom kursista u Šijanovom klancu, i tom prilikom bio ranjen.
U toku ljeta 1942. godine komanduje privremenom borbenom grupom nazvanom kombinovani odred, koji je dejstvovao u zapadnoj Lici, s posebnim vojničkim i političkim zadatkom, da jača angažovanje hrvatskog življa iz tog dijela Like u NOB.
Septembra 1942. kada je Glavni štab Hrvatske formirao 9. partizansku brigadu Hrvatske (3. lička), Milan je postavljen za njenog komandanta. Krajem tog mjeseca on je s brigadom razbio četnike u Raduču, a nekoliko dana kasnije i ustaše u Ribniku, a zatim oslobodio Brušane i Lički Novi.
Bili su to značajni uspjesi tek formirane brigade i njenog komandanta, na kojima im je čestitao Glavni štab Hrvatske.
Nakon toga MILAN KUPREŠANIN je nastavio da reda sve nove i nove uspjehe s brigadom: razbio je četnički puk »Vožd Karađorđe« na području Gračaca, kada je poginuo i komandant puka vojvoda Like Stanisavljević i zamjenik četničkog vojvode popa Đujića pop Savatije i time je stvarno skršena kičma četništva na tom prostoru, a zatim se po naređenju Vrhovnog štaba prebacio na sektor Bosanskog Grahova, gdje je brigada u toku novembra dejstvovala pod komandom Štaba 2. proleterske divizije.
Po povratku u Liku, u decembru 1942., uspješno napada neprijateljske posade između Gračaca i Lovinca. U četvrtoj neprijateljskoj ofanzivi vodi veoma oštre i uporne borbe s daleko nadmoćnijim talijanskim snagama na Pločanskom klancu i kod Gornjeg Lapca (Zuleševica).
Upornom odbranom na frontu, povremenim protivnapađima i zabacivanjem dijela snaga u pozadinu, neprijatelju su naneseni ozbiljni gubici i onemogućen brz prodor na oslobođenu teritoriju Like i izvršenje zacrtanog talijanskog plana 4-te ofanzive. U svim tim borbama Milan Kupresanin se pokazao kao veoma vješt i neustrašiv komandant, a njegova je zasluga i to što je brigada od Glavnog štaba Hrvatske tada dobila naziv udarna.
Krajem marta 1943. kao iskusan i vješt komandant, Milan je postavljen za načelnika štaba 1. korpusa NOV Hrvatske. U to vrijeme (krajem marta i početkom aprila) komandovao je privremenom operativnom grupom »Gacka«) i sa njom postigao značajne uspjehe u Gackoj dolini.
Kao sposoban i vješt starješina pokazao se i na dužnosti komandanta Štaba kninskog operativnog sektora i kao komandant novoformirane 19. sjevernodalmatinske divizije (11. oktobra 1943.), a zatim i kao načelnik Štaba 8. dalmatinskog korpusa, naročito u borbama za konačno oslobođenje Dalmacije kada je poslije pogibije komandanta druga Četkovića, do odlaska u SSSR bio v. d. komandant korpusa.
Koncem 1944. godine otišao je u SSSR, gdje je završio devetomjesečni kurs u Višoj vojnoj akademiji »Vorošilov«.Poslije rata završio je Kurs operatike pri Višoj vojnoj akademiji JNA.
Milan Kupresanin bio je šef Vojne misije JNA u Albaniji, komandant armije, komandant vojne oblasti, pomoćnik državnog sekretara za narodnu odbranu i načelnik pozadine JNA, zamjenik državnog sekretara za vojnu privredu. Penzionisan je u činu general-pukovnika.
Za narodnog heroja Kupresanin proglašen je 23. jula 1952. godine. Vršio je i razne društveno političke funkcije. Bio je član CK SKH, član brigadnog, divizijskog i korpuskog komiteta, član opunomoćstva CKJ za JNA od oslobođenja do penzionisanja.
Učestvovao na svim poslijeratnim kongresima SKJ i SKH kao delegat ili gost. Bio zastupnik u Saboru i poslanik u Saveznoj skupštini, član Konferencije SSRN Hrvatske i Jugoslavije. Član republičkog i saveznog savjeta NO i predsjedništva SUBNOR-a
Hrvatske i predsjednik Republičkog odbora SRVS Hrvatske, član je Savjeta
federacije.