Home Uncategorized Kako su Iskrini telefoni postali ponos Jugoslavije

Kako su Iskrini telefoni postali ponos Jugoslavije

188
0

Kako su Iskrini telefoni postali ponos Jugoslavije

Telefon Iskra ETA bio je ponos jugoslovenskog i slovenačkog dizajna s kraja 1970-tih i početka 1980-tih godina 20. vijeka.
Imati ga na radnom stolu u kući ili u kancelariji, bio je znak prestiža.
Kako su Iskrini telefoni postali ponos Jugoslavije | Yu NoStAlGiJa
Sa okruglim brojčanikom ili tastaturom, najčešće u crvenoj ali i u crnoj, bijeloj, ljubičastoj, ružičastoj, žutoj i sivoj boji ostao je podsjetnik na neka lijepa, ali prošla vremena, piše portal CDM.
Iskra ETA bio je telefon koji je svojim dizajnom šarmirao ne samo Jugoslovene, već cijelu planetu. Za originalni dizajn je dobio nagrade i priznanja širom svijeta, a o ugledu ETA 80 najbolje svjedoči činjenica da je dio stalne postavke Muzeja moderne umetnosti u Njujorku (MoMA), kao i Muzeja moderne umjetnosti u Minhenu.

Proizveden je u pet miliona primjeraka, a prestižna priznanja i činjenica da nije bio zaštićen patentom učinile su da ovaj originalni dizajn bude kopiran od mnogih kompanija u svijetu, tako da se procjenjuje da je ukupno proizvedeno čak 300 miliona “klonova” ovog telefona.

Oblik ovog telefona pretrpio je brojne transformacije, od skulptoralnih do tehničkih. Najduže je u primjeni ostao klasični crni telefon od bakelita sa brojčanikom okruglog oblika na solidnom paralelopipednom postolju u donjem dijelu i viljuškastim osloncem za slušalicu u gornjem delu, sa čijim se podizanjem uspostavlja a spuštanjem prekidala telefonska veza.

Bilo je to sredinom 20. vijeka.

Telefon ETA dizajnirao je Slovenac Davorin Savnik, proizvođač Iskra iz Kranja. Studirao je na Fakultetu za građevinarstvo kao i na Muzičkoj akademiji u Ljubljani, a Visoku školu za industrijsko oblikovanje završio je u Češkom Gotvaldovu. Dodatno se usavršavao u Velikoj Britaniji, Italiji i SAD.

U početku karijere aktivno se bavio muzikom. Početkom šezdesetih godina zaposlio se u industriji Iskra u Kranju, a početkom sedamdesetih godina radio je kao direktor razvoja dizajna u Iskra-komercu u Ljubljani. Nakon toga postao je samostalni dizajner. Dizajnirao je audio-vizuelnu i telekomunikacijsku opremu, računarsku opremu, alate i kućne aparate.

Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima su: prestižna Prešernova nagrada, najviše priznanje japanskog ministarstva za trgovinu, medalja Velesajma u Brnu i nagrada za dobar dizajn Međunarodnog sajma u Hanoveru.

Stekao je međunarodnu reputaciju i o njemu su pisale novine u Japanu, SAD, Velikoj Britaniji i Rusiji.

Izvor:Radio Sarajevo