Ignjo Batrnek Mali
Narodni heroj iz Osjeka ( Hrvatska )
Ignjo Batrnek Mali je narodni heroj i legenda čepinskog kraja. Ilegalni nadimak Mali nosio je zbog izrazite visine. Istakao se kao kao sekretar Kotarskog komiteta SKOJ i bezbrojnim diverzantskim akcijama od kojih izdvajamo: razoružavanje 25 domobrana, zarobljavanje pet redarstvenika usred Osijeka, u napadu s 30 drugova na neprijateljski garnizon u Čepinu protjerao nekoliko puta brojnije ustaške jedinice.
Pred sam kraj rata u pokušaju prelaska na oslobođenu teritoriju je izdan, opkoljen i teško ranjen. Nakon duže borbe se ubio, zadnjom bombom, da ne padne neprijatelju živ u ruke. Njegovo mrtvo tijelo su kao opomenu ustaše ostavile 3 dana na osječkom križanju.
Ignjo Batrnek Mali rođen je 30. januara 1923. godine u selu Čepin kod Osijeka. Po zanimanju je bio zemljoradnik, a neko vrijeme i tesarski radnik. Još od 1941. godine aktivno sudjeluje u Narodnooslobodilačkom pokretu. Od prvih dana ustanka organizirao je akcijama rezanja telefonskih stubova na pruzi Osijek-Đakovo, akcijama paljenja žita i vršalica koje je koristio neprijatelj, a radio je i na prikupljanju oružja za partizanske jedinice.
Kao partiznaski kurir tokom cijele 1942. godine održavao je vezu Osijek-Čepin i obratno. Početkom 1943. godine primljen je u Komunističku partiju Jugoslavije (KPJ) i postaje članom Kotarskog komiteta Komunističke partije Hrvatske za Osijek. Iste godine postavljen je za sekretara Kotarskog komiteta SKOJ-a.
Do 1943. godine Ignjo Batrnek kao član KPJ i sekretar Kotarskog komiteta SKOJ-a, preuzima još veće i složenije zadatke. Pod njegovim vodstvom, svakog dana je omladina Dopsina, Čepina, Bobote, Brođanaca, Bijelog Brda i ostalih oslobođenih teritorija kretala u jedinice.
On se, međutim, uvjek vraćao na opasan teren Osijeka, sada već s ilegalnim imenom „Mali“ (bio je izrazito visok), gdje nastavlja da vrši diverzantske akcije. S udarnom grupom napada Bizovac, gestapovce u Krndiji, ustaše u Martincima, Koritnu, prugu Osijek-Vrpolje, svega četiri kilometra od Osijeka, gestapovce u Jovanovcu (pritom je ubio dvojicu gestapovaca da bi spasio dvojicu drugova), pali žito i vršalice na veleposjedima Bare, Ovčare i oko Dopsina.
Posebno se istakao u akcijama na kudeljaru, kada je preobučen u odjelo gestapovca razoružao s još jednim članom Kotarskog komiteta SKOJ-a, dvadeset i pet domobrana s oficirima, a zatim zapalio tvornicu. U Vladislavcima je zarobio nekolicinu Nijemaca i zapalio kamion, zatim razoružao petoricu domobrana i usred dana, oko 15 sati, ušao u Osijek gdje je zarobio pet redarstvenika. U napadu na neprijateljski garnizon u Čepinu, s tridesetoricom drugova, napao je i protjerao nekoliko puta brojnije ustaške jedinice. Nakon te akcije iz Čepina je s njim u partizane krenulo još 150 omladinki i omladinaca. Te smjele akcije pogodovale su stvaranju legendi o neuništivosti partizana.
Nakon napada na Čepin,Ignjo Batrnek Mali mobilizirao je oko sto pedeset omladinaca iz sela. Sa svojom grupom napao je i radnu bojnu i pritom zarobio trideset domobrana. Napao je i logor njemačke radne službe u Josipovcu, kada je zarobljeno oko stotinu njihovih jedinica. Iskazao se kao odvažan borac u vrijeme posljednje neprijateljske ofenzive na Slavoniju. Krajem 1944. i početkom 1945. godine, komitet prelazi na oslobođenu teritoriju u Bačku, a on s nekolicinom drugova Ignjo Batrnek Mali ostaje na terenu kotara Osijek, gdje djeluje u znatno težim uvjetima. U to vrijeme jedva je izbjegao opkoljavanje u šumi kod sela Koprivne, gdje je cijeli dan prostajao u vodi rječice Vuke.
Pred kraj rata, u naporima da se prebaci na oslobođenu teritoriju, uspostavlja vezu u Osijeku, gdje ga, zbog izdaje, opkoljavaju i teško ranjavaju ustaše u predjelu Osijeka zvanom Zeleno Polje, 26. veljače 1945. godine. Aktiviranjem posljednje bombe koju je imao, nakon duže borbe, izvršio je samoubojstvo da ne padne živ neprijateljima u ruke. Njegovo mrtvo tjelo ustaše su za opomenu drugima ostavili tri dana i noći na obližnjem raskršću.
Ukazom predsednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 24. jula 1953. godine, Ignjo Batrnek Mali proglašen je za narodnog heroja.
