ROĐEN VICKO KRSTULOVIĆ – 27.04.1905.-YU KALENDAR
Na današnji dan
27.04.1905
ROĐEN VICKO KRSTULOVIĆ
Vicko Krstulović rodio se u Splitu 1905. godine. Već kao petnaestogodišnjak, postao je članom SKOJ-a, a 1922. primljen je u članstvo KPJ. Više je puta hvatan i zatvaran zbog komunističkog djelovanja. Godine 1939., postao je sekretar novoformiranog Pokrajinskoga komiteta KPH za Dalmaciju.
Poslije Aprilskog rata, sloma Kraljevine Jugoslavije i proglašenja tzv. Nezavisne Države Hrvatske, 1941. godine, Vicko je, kao tajnik Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju i član CK KPJ i CK KPH, radio na širenju Narodnooslobodilačkog pokreta i rukovodio pripremama oružanog ustanka u Dalmaciji. U septembru 1941. godine, postao je prvi zapovjednik Dinarskog partizanskog odreda.
Štab ovog odreda je postupno postao rukovodstvo svih partizanskih postrojba Dalmacije. U aprilu 1942. godine, Glavni štab NOV-a Hrvatske postavio ga je za zapovjednika Četvrte operativne zone Hrvatske.
Krajem 1942. i početkom 1943. godine, u Dalamciji je formirano pet novih dalmatinskih brigada NOVJ, a 13. februara 1943. i Deveta dalmatinska divizija NOVH, čiji je prvi zapovjednik bio Vicko Krstulović. Deveta dalmatinska divizija NOVH bila je formirana od 3., 4. i 5. dalmatinske brigade u Imotskom 13. februara 1943. godine, a uz Vicka Krstulovića, zapovjednika, Ivica Kukoč bio je komesar a načelnik štaba Josip Škorpik. Ova divizija je sudjelovala u bitci na Neretvi.
Augusta 1943. godine, zajedno sa Prvom dalmatinskom udarnom brigadom, vratio se u Dalmaciju. 22. augusta 1943. godine obnovljen je Štab Četvrte operativne zone Hrvatske, a prestao je postojati Operativni štab za Dalmaciju, i on je ponovno bio njegov zapovjednik.
U Štabu IV. OZ-a sve su poslove vršili komesar Ivica Kukoč i zamjenik komandanta Maks Baće, dok je Krstulović bio angažiran na političkim zadatcima, na terenu, kao tajnik Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju. Poslije kapitulacije Italije u rujnu 1943. godine, Vicko je zajedno s Ivom Lolom Ribarom, ušao u okupirani Split. 9. septembra oni su počeli razgovore sa zapovjednikom divizije “Bergamo”, generalom Emilliom Becuccijem, o predaji divizije.
U oktobru 1943. godine bio je formiran Štab Osmog korpusa, koji je preuzeo funkciju rukovođenja vojnim postrojbama od Štaba Četvte operativne zone, a Vicko se tada posvetio političkom radu u Zemaljskom antifašističkom vijeću narodnog oslobođenja Hrvatske i Antifašističkom vijeću narodnog oslobođenja Jugoslavije.
Na Drugom zasjedanju AVNOJ-a, krajem novembra 1943. godine u Jajcu, bio je izabran za člana Predsjedništva AVNOJ-a. U januaru 1944. godine, bio je izabran za povjerenika industrije i trgovine ZAVNOH-a, a 14. aprila 1945. godine za ministra unutarnjih poslova u prvoj Vladi Demokratske Federalne Hrvatske, formiranoj u Splitu. Krstulović je kao ministar unutarnjih poslova propisao Naredbu o zabrani ustaške i fašističke literature kojom je zabranio do daljnjega svaku prodaju i svako rasparčavanje literature koja je izašla nakon 6.aprila 1941.
Posljeratni period
Od januara 1946. godine bio je ministar rada i ministar pomorstva u Saveznoj vladi, a u aprilu 1951. godine, postao je predsjednik Oblasnog Narodnog odbora Dalmacije i politički sekretar Oblasnog komiteta KPH za Dalmaciju. U februaru1952.. godine bio je izabran za predsjednika Prezidija Sabora Narodne Republike Hrvatske (tada najviša funkcija u Republici), a u februaru 1953. postao je članom Saveznog izvršnog vijeća.
Od 1954. do 1959. godine, bio je predsjednik Odbora u Saboru NR Hrvatske, a zatim i član Izvršnog vijeća Sabora. Od 1963. do 1967. godine, bio je predsjednik Odbora za proračun Savezne skupštine SFRJ, a od tada član Savjeta federacije SFRJ.
Za narodnog izaslanik u Hrvatskom saboru bio je biran od 1945. do 1963. godine, a za narodnog izaslanika u Saveznoj skupštini od 1945. do 1967. godine. Pored ovih državnih funkcija bio je i predsjednik Glavnog odbora Narodne tehnike Hrvatske, predsjednik Matice iseljenika Hrvatske i člana Predsjedništva Saveza udruženja boraca NOR-a Jugoslavije.
Yu nostalgija
